Projekt Lazarus

Na hrvatskoj i europskoj glazbenoj sceni od 2013. godine djeluje ansambl profesionalnih glazbenika pod nazivom „Projekt Lazarus“, iza čijeg se neobičnog imena krije glavni cilj djelovanja ovoga ansambla – revitalizacija hrvatske glazbene baštine i njezina kontekstualizacija u europskom kulturnom i civilizacijskom diskursu. „Projekt Lazarus“ osnovan je u okviru Hrvatskoga glazbenog centra, a idejni je začetnik i osnivač ansambla Robert Palić, član opernog ansambla Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Istraživanje, revitalizacija, promocija i prezentiranje hrvatske i europske glazbene baštine primarni su ciljevi „Projekta Lazarus“ koji se realiziraju kroz procese istraživanja nepoznate i neobrađene glazbene literature, ali i onih glazbenih spomenika visoke umjetničke vrijednosti koje su tijek vremena i nepovoljne povijesne okolnosti osudili na zaborav. Platformu za izvedbeno djelovanje „Projekt Lazarus“ ostvaruje u suradnji i sinergiji s iznimnim znanstvenicima i istraživačima, među kojima se posebno ističu prof. dr. sc. Ennio Stipčević, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te dr. sc. Davor Merkaš, neumorni i predani istraživač hrvatske glazbene baštine 19. i 20. stoljeća. Oblikovanjem profesionalnog ansambla neophodnoga za pripremu i izvođenje glazbenog materijala, „Projekt Lazarus“ usmjeren je na prezentiranje djela koja se rijetko ili gotovo nikada ne izvode, kao i onih za koja (još uvijek) ne postoje zvučni niti audiovizualni zapisi, a predstavljaju značajnu glazbenu i kulturnu ostavštinu.

U nastojanju otimanja zaboravu vrijednih spomenika hrvatske glazbene baštine, nepresušnom vrelu potvrde pripadnosti zapadnoeuropskom kulturnom i civilizacijskom krugu, glazbenici „Projekta Lazarus“ predstavili su brojna djela hrvatskih skladatelja, među kojima su najznačajniji Ivan Lukačić, Vinko Jelić, Tomaso Cecchini, Damjan Nembri, Francesco i Gabriel Usper, Ivan Šibenčanin, Atanazije Jurjević i Andrija Motovunac (Andrea Antico). Uz djela navedenih hrvatskih skladatelja ansambl je izvodio i djela Bonaventure Berette, Domenica Scarlattija i Gregorija Allegrija.

Utemeljitelju moderne hrvatske muzikologije, dr. Draganu Plamencu, čije su posljednje istraživanje i studija bili psalmi sakupljeni u zbirci Brevis et facilis psalmorum (1641.) Hvaranina Damjana Nembrija, ansambl „Projekt Lazarus“ posvetio je svečanu izvedbu 2015. godine, čime je obilježena 120. obljetnica njegova rođenja. Projektom „Putevima Damjana Nembrija” koncertnim smo nastupima obilježili tri geografske točke koje su obilježile život i djelo ovoga benediktinca, pa je tako ansambl nastupio u bazilici San Giorgio Maggiore u Veneciji na VII. međunarodnom festivalu „Gaetano Callido“ izvevši zbirku Brevis et facilis psalmorum Damjana Nembrija upravo u benediktinskom samostanu gdje je i nastala davne 1641. godine, zatim na 56. Hvarskim ljetnim priredbama koncertom u katedrali sv. Stjepana u skladateljevu rodnomu Hvaru, te na 59. Glazbenim večerima u sv. Donatu u Zadru, gdje je u samostanu sv. Krševana bio priorom.

Ansambl je između ostalog nastupio i u St. Peterskirche na 12. festivalu hrvatske glazbe u Beču 2016. godine, zatim na Varaždinskim baroknim večerima 2017., 2018., 2019. i 2022. te na Festivalu Seviqc 2018., 2019. i 2020. godine.

U dosadašnjem djelovanju ansambl je održao niz edukativnih koncerata s ciljem upoznavanja šireg spektra publike s vrhunskim dostignućima hrvatskih skladatelja, više puta nastupivši u okviru ciklusa Lux musicae u organizaciji Hrvatskog glazbenog centra, kao i ciklusa klasične glazbe u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji.

Kruna višegodišnjeg intenzivnog djelovanja „Projekta Lazarus“ u revitalizaciji hrvatske glazbene baštine ostvarena je na 48. Varaždinskim baroknim večerima koncertom u Franjevačkoj crkvi u Varaždinu, gdje su po prvi put u suvremenoj povijesti izvedene neke od skladbi istarskog skladatelja Francesca Sponge Uspera, krštenoga u crkvi sv. Eufemije u Rovinju 1561. godine. Nastup je ostvaren u suradnji s renomiranim japanskim čelistom i dirigentom Hidemijem Suzukijem i solistima „Orchestra Libera Classica“, pod ravnanjem maestra Darijana Ivezića. Navedenim smo nastupom upotpunili nagradu Ivan Lukačić, koju su za svoj muzikološki rad dobili prof. dr. sc. Ennio Stipčević i Dario Poljak za obradu hrvatske glazbene baštine, koje je u zbirci pod naslovom Salmi vespertini (1627.) objavio Muzički informativni centar KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Godina 2020. prošla je u znaku 400. godišnjice prvotiska najznačajnijega spomenika hrvatskog glazbenog baroka, zbirke moteta Ivana Lukačića Sacrae Cantiones, koja je publicirana u Veneciji 1620. godine, pa je tako ansambl ovu važnu obljetnicu obilježio koncertnim nastupima u crkvama sv. Marije na Dolcu u Zagrebu, Presvetog Trojstva u Krašiću, sv. Ivana Nepomuka u Lučkom, a zatim i na festivalu „Ars organi Siscie“ u crkvi sv. Marije Magdalene u Selima kod Siska. Ovaj je program predstavljen i švicarskoj javnosti u crkvi Dreifaltigkeitskirche u Bernu, gdje su osim odabranih Lukačićevih moteta izvedene i popijevke iz Pavlinske pjesmarice (1644.) i Cithare octochorde (1701).

Projektom Cithara octochorda 320 prigodno je obilježene 320. godišnjica prvotiska istoimene, najznačajnije zbirke liturgijskih i sakralnih napjeva na hrvatskom i latinskom jeziku, tiskane prvi put u Beču 1701. godine. Koncertne nastupe u povodu navedene obljetnice ansambl „Projekt Lazarus“ održao je na Festivalu Prandau u Donjem Miholjcu, u samoborskoj župnoj crkvi sv. Anastazije i župnoj crkvi Marije Kraljice Apostola u Zaprešiću.

Ansambl je iste godine pod ravnanjem Darijana Ivezića nastupio u minhenskoj crkvi sv. Pavla s programom CroBaroque, kojim je predstavio najznačajnije hrvatske skladatelje prve polovine 17. stoljeća, dok je naredna, 2022. godina, bila gotovo u cijelosti posvećena jednom od najznačajnijih hrvatskih ranobaroknih i srednjoeuropskih skladatelja – Vinku Jeliću, u povodu 400. obljetnice njegove jedine u cijelosti sačuvane zbirke duhovnih koncerata Parnassia militia tiskane u Strasbourgu 1622. kod izdavača Paula Ledertza. Tom je prigodom Hrvatski glazbeni centar u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Svetoj Nedelji objavio suvremeno kritičko izdanje navedene zbirke koju je, uz koncertni nastup,  predstavio na 52. Varaždinskim baroknim večerima i Preporodnoj dvorani HAZU u Zagrebu. Kruna ove obljetnice obilježena je koncertom ansambla „Projekt Lazarus“ u crkvi Saint-Pierre-de-la-Jeune u Strasbourgu pod ravnanjem Franje Bilića.

U 2023. smo obilježili dvije značajne obljetnice; proslavili smo 20 godina postojanja Hrvatskoga glazbenog centra i 10 godina djelovanja ansambla Projekt Lazarus, tako da smo u Dubrovniku, Kotoru, Zagrebu, LaValletti (Malta), Novom Vinodolskom, Trogiru i na 48. Osorskim glazbenom večerima održali obljetničke koncerte, a uz to smo i predstavili novo tiskano izdanje – prvu suvremenu transkripciju zbirke Madrigali concertati skladatelja Gabriela Uspera, koje smo objavili u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Svetoj Nedelji povodom 400. obljetnice prvotiska. Spomenutu zbirku predstavili smo na 53. Varaždinskim baroknim večerima, zatim u Veneciji, u Scuola Grande di San Rocco i u Središnjici Matice hrvatske u Zagrebu. Plodnu 2023. zaključili smo svečanim koncertom na  8. Ciklusu klasične glazbe Lux musicae u crkvi sv. Vida u Brdovcu.

Voditelj ansambla je tajnik Hrvatskoga glazbenog centra Robert Palić, umjetnički su voditelji ansambla dirigenti Darijan Ivezić i Franjo Bilić, umjetnička suradnica, pijanistica i producentica te predsjednica Hrvatskoga glazbenog centra je doc. dr. sc. Martina Mičija Palić, a uz njih osnovnu postavu ansambla „Projekt Lazarus“ čine sopranistice Tanja Rupnik, Daniela Perosa, Hana Ilčić i Petra Cik, mezzosopranistice Martina Menegoni i Nikolina Virgej Pintar, tenori Siniša Galović, Ivan Martinčić i Josip Čajko, bariton Matija Meić i bas Robert Palić. Sastav ansambla prilagođava se programu predviđenom za izvođenje pa su tako do sada s ansamblom surađivali: sopranistice Tanja Ruždjak, Darija Auguštan, Iva Krušić i Maja Sremec, mezzosopranistice Loredana Medan i Sonja Runje, tenori Goran Zorić i Hrvoje Foretić, baritoni Marin Čargo, Davor Nečak i Jurica Jurasić Kapun, basovi Martin Feller, Siniša Štork i Krešimir Klepo te instrumentalisti – violončelistica Lucija Pejković, violinisti Silvio Richter i Ivan Jakšeković, teorbist Izidor Erazem Grafenauer, lutnjist Danijel Jurišić i pijanist Božo Letunić.

Članom Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu postaje 2013. godine, a od 2015. angažiran je kao umjetnički voditelj studija opernih uloga. U funkciji asistenta dirigenta u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu ostvario je deset opernih naslova, od kojih se ističu Sicilijanske večernje, Don Carlo, Madama Butterfly i Turandot, koncertnu izvedbu Gurre-Lieder Arnolda Schönberga i druge. U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu dirigirao je izvedbama opera Don Pasquale, Mimi i Ekvinocij. U svojstvu pijanista i umjetničkoga savjetnika stalni je suradnik vokalnih solista poput Rebeke Lokar, Tomislava Mužeka, Dunje Vejzović, Ljubomira Puškarića, Evelin Novak, Matije Meića i drugih. Kao asistent surađivao je s mnogim dirigentima – Nikšom Barezom, Ivanom Repušićem, Lorisom Voltolinijem, Elijom Boncompagnijem i drugima. Članom minhenskoga kazališta Staatstheater am Gärtnerplatz postaje u rujnu 2019. i djeluje do kolovoza 2023., gdje ostvaruje njemački dirigentski debi u ožujku 2021. Tijekom djelovanja u Münchenu realizira nekoliko projekata s ansamblima Bavarskoga radija – Münchner Rundfunkorchester i Chor des Bayerischen Rundfunks – kao asistent dirigenta i jezični suradnik.

U funkciji aranžera i dirigenta surađuje i sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije te Zborom Hrvatske radiotelevizije, s kojima ostvaruje svoj debi u prosincu 2019. Sudjelovao je na međunarodnim natjecanjima u Liègu 2017. i Beogradu 2019. godine, gdje osvaja Posebnu nagradu za najbolju izvedbu operne arije.

Umjetnički je voditelj i dirigent ansambla „Projekt Lazarus“, s kojim je ostvario nastupe u Rimu, Beču, Veneciji, Valletti, Münchenu, Varaždinu, Zadru, Hvaru, Zagrebu i drugdje, te komorne opere „Opera bb“, s kojom je realizirao dvije operetne premijere: Vesela udovica 2017. i Šišmiš 2019. godine, uz brojne reprizne izvedbe. S ansamblom „Col legno“ od 2014. do 2018. gostovao je na mnogim glazbenim festivalima u Zagrebu i Hrvatskoj.